NAJVEĆA SREĆA
Svrha života je postizanje sreće. Sreća je cilj svih ciljeva. Većina ljudi smatra da sreću uzrokuju uspjeh, gomilanje bogatstva te održavanje dobrog zdravlja i dobrih odnosa. Društvo čini golem pritisak na usvajanje stava da ta postignuća znače isto što i postizanje sreće. Međutim, to je pogreška. Uspjeh, bogatstvo, dobro zdravlje i zdravi odnosiposljedice su sreće, a ne njezini uzroci.
Kada ste sretni, sposobniji ste ponašati se na način koji će vas dovesti do svih tih postignuća. Obratno nije moguće. Svi znaju za ljude koji su duboko nesretni čak i nakon što su stekli veliko bogatstvo te postigli golem uspjeh. Dobro zdravlje možete uzimati zdravo za gotovo ili ga može zloporabiti. A iznenadna kriza može uništiti sreću i najsretnije obitelji. Nesretni ljudi nisu uspješni, a novcem i postignućima ne možete postati sretni.
Stoga okrenimo svoj pogled s vanjskih znakova prema unutarnjoj sreći koju želimo postići, a što nam nikako ne uspijeva. U zadnjih nekoliko godina psiholozi i neuroznanstvenici proveli su prvo ozbiljno istraživanje o sreći. Prije je područje psihologije bilo gotovo potpuno zaokupljeno liječenjem depresije, na isti način kao što je zdravstvo zaokupljeno liječenjem bolesti. Ali kao što je posljednjih godina značajno poraslo zanimanje za sprečavanje bolesti i za zdravlje, tako je poraslo i zanimanje za sreću.
Zanimljivo, jedna od najspornijih tema na ovom novom području pozitivne psihologije je pitanje trebaju li ljudska bića uopće biti sretna. Možda svi mi trčimo za iluzijom, odnosno za fantazijom koju podržavaju povremeni trenuci sreće koji se nikada ne mogu pretvoriti u stalno stanje. Ili su možda neki ljudi genetski predodređeni za sreću. Oni su nekolicina sretnika koji su izbjegli iskustvo nas ostalih, a to je u najboljem slučaju samo neko osrednje zadovoljstvo. Neki stručnjaci tvrde da se sreća događa slučajno. Za njih je sreća emocionalno iznenađenje koje brzo dođe i prođe, poput rođendanske zabave iznenađenja, koja ne ostavlja nikakvu trajnu promjenu nakon što završi.
Vodeći znanstvenici na tom novom području pozitivne psihologije, a pogotovo profesorica Sonja Lyubomirksy te profesori Ed Diener i Martin Seligman, stvorili su ono što oni zovu formulom za sreću. Ti su istraživači otkrili tri posebna čimbenika koja se mogu mjeriti. Njih upotrebljavaju u jednostavnoj jednadžbi:
SREĆA = UVJETOVANJE + ŽIVOTNI UVJETI + OSOBNE AKTIVNOSTI
Budući da je ovo jedna od vodećih teorija sreće, objasnit ću je prije nego što pokažem da postoji bolji način za postizanje cilja. Iako formula za sreću može pokazati smjer, ona nije dovoljno detaljna da bi otkrila pravu tajnu sreće.
Prvi čimbenik je uvjetovanje mozga, koje određuje koliko ste sretni po prirodi. Nesretni ljudi imaju moždani mehanizam koji tumači određene okolnosti kao nevolje. S druge strane, sretni ljudi imaju moždani mehanizam koji tumači iste te okolnosti kao prilike. Dakle, mozak utječe na stav o polupraznoj ili polupunoj čaši, a taj stav je toliko ukorijenjen da se protekom vremena ne mijenja mnogo. Istraživanja su pokazala da je uvjetovanje odgovorno za oko 40 posto iskustva sreće. Čini se da na uvjetovanje djelomice utječu geni. Ako su vaši roditelji bili nesretni, vi ćete t
